
Odigrana su dva kola u novoformiranom takmičenju pod pokroviteljstvom Liga nacija i već sada se može nazreti u kom bi šeširu Orlovi mogli da budu u kvalifikacijama za EURO 2020.
Srbija je u prva dva meča zabeležila pobedu u Litvaniji 1:0 i remi u Beogradu protiv Rumunije 2:2 i sa tim učinkom nalazi se na drugom mestu Grupe 4 C lige, sa istim brojem bodova kao i Crna Gora, ali izabranici Ljubiše Tumbakovića imaju bolju gol razliku i zbog toga su ispred Srbije. Dve reprezentacije u sledećem kolu 11. oktobra igraju u Podgorici i taj meč mogao bi umnogome da odredi situaciju kada je borba za prvo mesto u pitanju.
Osim što prva pozicija u grupi Lige nacija donosi plasman u višu ligu, ona takođe utiče na određivanje šešira za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. Onaj ko osvoji prvo mesto u grupi ima zagarantovano mesto u trećem šeširu. Pored četiri pobednika grupa C lige i četiri ekipe iz B lige koje ispadaju u C ligu još dva mesta u trećem šeširu rezervisana su za dve najbolje drugoplasirane reprezentacije u četiri grupe C lige.
Srbija je trenutno najlošija drugoplasirana selekcija pošto ima samo jedan bod, pošto poslednjeplasirane ekipe iz tri grupe ne ulaze u računicu, jer se u Grupi 1 nalaze samo tri ekipe, pa tako se ne računaju Srbiji bodovi osvojeni protiv Litvanije. Norveška, Mađarska i Albanija imaju po tri boda, a Srbiju je remi sa Rumunijom koštao toga da se po trenutnom rangu u Ligi nacija nalazi na 32. mestu od svih učesnika, što joj je dovoljno samo za četvrti šešir. Zbog toga će za Orlove meč u Podgorici biti gotovo od presudne važnosti, jer u slučaju poraza dolaze u situaciju da imaju imperativ pobede protiv Crne Gore na svom terenu i Rumunije u gostima.

Crna Gora bi pobedom imala velike šanse da zauzmu prvo mesto u Grupi 4, a samim tim bi obezbedili treći šešir, što bi bila najbolja startna pozicija Sokolova u kvalifikacijama za kontinentalno takmičenje od osamostaljenja. Jako je zanimljivo i u ostalim ligama. Hrvatska posle istorijskog plasmana u finale Svetskog prvenstva nalazi se, posle debakla od Španije, na dobrom putu da ispadne iz A lige. Ukoliko im se to dogodi, tačnije ukoliko budu poslednji u Grupi 4 gde je još i Engleska, Hrvati će sigurno biti u drugom šeširu. Sa druge strane, velike šanse da uđu u prvi šešir imaju fudbaleri Bosne i Hercegovine, posebno posle pobede nad Austrijom. Potrebno je da budu najbolji u Grupi 3, a trenutno imaju maksimalnih šest bodova, čime bi automatski izborili plasman u ligu A. A da bi bili u kvalifikacijama u prvom šeširu, trebalo bi da budu jedna od dve najbolje reprezentacije među pobednicima grupa B lige. Trenutno su na drugom mestu, sa istim brojem bodova kao i Ukrajina, a tri više od Danske i Rusije, ali i utakmicom više.

Veliku šansu da dospeju u četvrti šešir imaju Makedonci. Zabeležili su šest bodova u prva dva kola i favoriti su za osvajanje prve pozicije u Grupi 4, što im automatski obezbeđuje em plasman u ligu C, em i mesto u četvrtom šeširu. Slovenija je, sa druge strane, u nezavidnom položaju. Imaju dva poraza u prva kola u Grupi 3 lige C i ukoliko ostanu poslednji, ispašće u ligu D, a samim tim dolaze u nepriliku da skliznu u peti šešir.
Da je od izuzetne važnosti obezbediti dobar plasman u Ligi nacija govori i podatak da one najbolje u svojim ligama obezbeđuju siguran plasman u baraž, koji je poslednja stanica u kvalifikacijama za naredno Evropsko prvenstvo. U tom baražu učestvovaće 16 reprezentacija. Ta mesta su prvo rezervisana za četiri pobednika grupa svake lige, ali pošto će se, u prvom redu u ligi A dogoditi da većina tih selekcija već izbori plasman kroz kvalifikacije, koje se održavaju u toku kalendarske 2019. onda će biti pomeranja tih mesta, a ona će se popunjavati na osnovu ukupnog plasmana u Ligi nacija. Na primer, ukoliko među 20 ekipa koje izbore pravo kroz kvalifikacije, bude 20 najboljih, dakle ekipe iz lige A i osam iz lige B, onda će plasman u baraž, pored pobednika grupa u ligama C i D, koje obuhvataju mesta u ukupnom plasmanu od 21. do 24. mesta i od 36. do 39. i osam ekipa između 25. i 32. mesta. Primera radi, Srbija trenutno kao 32. obezbedila bi plasman u baraž ukoliko bi se sve odigralo po ovom unapred određenom planu. U baražu bi tih 16 selekcija odigralo između sebe dve eliminacione runde. U prvoj bi se igrale dve utakmice, a u finalnoj, koja bi odredila konačna četiri učesnika, samo jedna. Reprezentacije bi se pre žreba poređale u četiri šešira sa po četiri ekipe, na osnovu ranga u Ligi nacija i tako bi se dobila četiri kostura.