Od Partizana do… Može li Žoc, gospodar F4, do još jednog?

Analize 12. apr 20239:26 13 komentara
Željko Obradović
2023 Srdjan Stevanovic/Starsport.rs ©

Srpski trener Željko Obradović najtrofejniji je stručnjak u istoriji Evrolige sa čak devet trofeja u ovom takmičenju. Šef struke Partizana uspeo je da beogradski tim odvede do plej-ofa u sezoni u kojoj su se crno-beli vratili u EL posle osam godina. Obradović će tako dobiti priliku da se nadmeće za plasman na 19. evroligaški fajnal for u svojoj bogatoj trenerskoj karijeri, koja traje od 1991. godine.

Četvrtfinalne serije igraju se na tri pobede, a igraće se od 25. aprila do 10. maja. Utakmice fajnal fora zakazane su za 19. i 21. maj u „Žalgirio areni“ u Kaunasu. Evroligu pratite u direktnim prenosima ekskluzivno na kanalma Sport kluba, SBB mreži i EON platformi.

I dalje nije poznato ko će Obradoviću stajati na putu do novog završnog turnira. Ime protivnika biće poznato u petak uveče, kada bude kompletirano poslednje kolo regularne sezone. Zasad je jasno da su u opticaju četiri kluba koji su već obezbedili prednost domaćeg terena u četvrtfinalnim serijama – Olimpijakos, Real Madrid, Barselona i Monako.

KK Partizan:

Iako sigurno neće sloviti za favorita u plej-ofu, Partizan definitivno nije bez šansi u ovoj fazi takmičenja. Svoj optimizam crno-beli mogu donekle da temelje i na činjenici da ih vodi trener koji bolje nego iko drugi zna kako se dolazi do fajnal fora.

Obradović je na 18 dosadašnjih učešća na F4 ostvario sledeći učinak:

1. mesto – devet puta;

2. mesto – tri puta;

3. mesto – dva puta;

4. mesto – četiri puta.

O svakoj od devet Obradovićevih evroligaških titula pročitajte U OVOM TEKSTU.

Posebno je neverovatno da je Obradović izborio plasman na fajnal for u svakoj od prvih osam sezona u kojima se kao trener takmičio u Evroligi! Još šokantniji je taj podatak kada se obzir uzme u koliko je rano slavni stručnjak krenuo da radi kao trener na vrhunskom nivou. Na kraju sezone 1990/1991. bio je u igračkoj opremi beogradskih crno-belih, a na kraju sezone 1991/1992. u dvorani „Abdi Ipekči“ slavio je titulu prvaka Evrope kao glavni trener – imao je tek 32 godine.

Obradović je osvojio Evroligu (ili takmičenje tada poznato kao „Kup šampiona“) sa pet od šest timova koje je vodio, a jedina ekipa koju nije odveo do „krova“ Evrope bio je Beneton, u kojem je radio od 1997. do 1999.

Tri od devet titula u EL osvojio je u svojoj prvoj godini u klubu – osim spomenutog Partizana, na premijeri je do titule u EL došao i sa Huventudom i Panatinaikosom.

Čak tri tima je odveo i do jedine osvojene Evrolige u klupskoj istoriji – pored beogradskih crno-belih, to mu je pošlo za rukom u Huventudu i Fenerbahčeu.

Željko Obradović
Guliver Image/Image ID: 0000305465

Svi evroligaški pohodi Željka Obradovića:

1991/92. (Partizan) – osvojena Evroliga;

1993/94. (Huventud) – osvojena Evroliga;

1994/95. (Real Madrid) – osvojena Evroliga;

1995/96. (Real Madrid) – četvrto mesto na fajnal foru;

1997/98. (Beneton) – treće mesto na fajnal foru;

1999/00. (Panatinaikos) – osvojena Evroliga;

2000/01. (Panatinaikos) – poraz u finalu Suprolige;

2001/02. (Panatinaikos) – osvojena Evroliga;

2002/03. (Panatinaikos) – eliminacija u top 16 fazi;

2003/04. (Panatinaikos) – eliminacija u top 16 fazi;

2004/05. (Panatinaikos) – treće mesto na fajnal foru;

2005/06. (Panatinaikos) – eliminacija u četvrtfinalu;

2006/07. (Panatinaikos) – osvojena Evroliga;

2007/08. (Panatinaikos) – eliminacija u top 16 fazi;

2008/09. (Panatinaikos) – osvojena Evroliga;

2009/10. (Panatinaikos) – eliminacija u top 16 fazi;

2010/11. (Panatinaikos) – osvojena Evroliga;

2011/12. (Panatinaikos) – četvrto mesto ja fajnal foru;

2013/14. (Fenerbahče) – eliminacija u top 16 fazi;

2014/15. (Fenerbahče) – četvrto mesto na fajnal foru;

2015/16. (Fenerbahče) – poraz u finalu;

2016/17. (Fenerbahče) – osvojena Evroliga;

2017/18. (Fenerbahče) – poraz u finalu;

2018/19. (Fenerbahče) – četvrto mesto na fajnal foru;

2019/20. (Fenerbahče) – sezona poništena;

2022/23. (Partizan) – u toku.

Šta nam ovi podaci govore? Obradović se 19 puta našao u prilici da se u „top osam“ fazi bori za plasman na fajnal for, a bio je uspešan nestvarnih 18 puta. Ukupno, Obradović je u najkvalitetnijem evropskom takmičenju dobio 20 od 21 plej-of serije – 95,2% uspešnosti!

Imago Sports

Zanimljivo je da je Željko Obradović na različite načine igrao ulogu u sva četiri fajnal fora Evrolige, koje je dosad odigrao Partizan.

1) Gent 1998.

Obradović je sa 28 godina bio jedan od najiskusnijih igrača Partizana tokom nastupa na prvom fajnal foru u istoriji takmičenja u kojem je nastupio klub iz Humske.

Mladi trener Duško Vujošević (29) imao je na raspolaganju vanserijsku generaciju mladih igrača (Divac, Đorđević, Paspalj, Pecarski, Nakić). Toliko je bilo poverenje u crno-bele, da su mnogi od mladog tima očekivali pobedu.

Ipak, u polufinalu se Partizanu isprečio Makabi predvođen Amerikancem Kevinom Magijem, a u utakmici za treće mesto Partizan je savladao Aris. Obradović je u polufinalu sa klupe ubacio 8, a u utakmici za treće mesto 2 poena.

2) Istanbul 1992.

U svojoj prvoj trenerskoj sezoni Obradović je, uz pomoć svog mentora Aleksandra Nikolića, doveo Partizan do najvećeg uspeha u klupskoj istoriji – titule evropskog prvaka.

Posebnu težinu ovom trofeju donosi činjenica da je Partizan sve utakmice u kojima je bio domaćin, sa izuzetkom jedne, igrao u španskom gradiću Fuenlabradi. Uzrok za to bile su međunarodne sankcije.

Osim toga, ekipa koju su predvodili Aleksandar Đorđević i Predrag Danilović u proseku je bila stara tek 21,7 godina kada je pokorila Evropu.

3) Barselona 1998.

Partizan je pod vođstvom Kimeta Bogojevića stigao do završnog turnira Evrolige eliminisavši u četvrtfinalu moskovski CSKA sa 2-1 u pobedama.

Obradović je te sezone sedeo na klupi Benetona iz Treviza. U pitanju je nekada slavni klub koji od 2012. godine, usled finansijskih problema, više nema seniorski tim, već samo mlađe selekcije. Tim iz Veneta je takođe izborio plasman na fajnal for u toj sezoni, a predvodili su ga Henri Vilijams, Željko Rebrača, Rikardo Pitis

I Partizan i Beneton su izgubili svoje polufinalne duele – Partizan lako od Kindera, budućeg prvaka, a Beneton u drami od atinskog AEK-a.

U utakmici za treće mesto Obradovićev tadašnji tim bio je bolji od njegovog prvog kluba – Beneton je savladao Partizan rezultatom 96:89.

4) Pariz 2010.

U pitanju je jedini „Partizanov“ F4 na kojem Obradović nije bio direktan akter. Ipak, bio je trener ekipe koju je Partizan praktično izbacio na putu do završnog turnira.

Čačanin je tada sedeo na klupi grčkog Panatinaikosa, koji je bio protivnik Partizanu u top 16 fazi Evrolige.

Tim Duška Vujoševića je u Atini porazio PAO, jednog od favorita za osvajanje takmičenja, i praktično mu onemogućio plasman u plej-of. Za tim iz „OAKA arene“ nastupali su, između ostalih, Dijamantidis, Spanulis, Jasikevičijus, Peković, Batist, Focis, Carcaris, Nikolas… Partizan je takmičenje u drugoj grupi završio sa skorom 3-3, a zeleni su imali 2-4.

Partizanu je do fajnal fora u Parizu ostala još jedan korak, koji je uspešno napravljen u „Beogradskoj areni“ – crno-beli su tada sa 3-1 u pobedama eliminisali Makabi.

Nastupi beogradskih klubova na fajnal foru

Plasman crno-belih u četvrtfinale Evrolige znači da će se ekipa boriti za svoje peto polufinale EL (nekada Kupa šampiona) u klupskoj istoriji. Međutim, nije Partizan jedini srpski tim koji je dolazio među najbolje četiri ekipe kontinenta, ali jeste najuspešniji po tom pitanju.

Partizan je fajnal-forom u Parizu 2010. godine postao srpski tim sa najviše nastupa u polufinalu najjačeg evropskog takmičenja. Prethodno je „Parni valjak“ igrao polufinale 1988, 1992. i 1998. godine.

OKK Beograd je triput dolazio do polufinala Kupa šampiona i sva tri puta je zaustavljen na toj stepenici – 1959. protiv Akademika iz Sofije, 1964. protiv Spartaka iz Brna i 1965. protiv Real Madrida.

Poslednji pohod „Klonfera“ ka polufinale je naročito značajan, pre svega zbog istorijskih partija koje je beležio najbolji igrač plavo-belih – Radivoj Korać. „Žućko“ je te sezone bio najbolji strelac Kupa šampiona sa 54,7 poena u proseku! Posebno se izdvaja revanš-utakmica drugog kola protiv švedskog Alvika, u kojoj je legendarni košarkaš rođen u Somboru ubacio nestvarnih 99 poena. Meč je završen pobedom jugoslovenskog tima 155:57.

Crvena zvezda je jednom nastupila u polufinalu Kupa šampiona – 1973. crveno-bele je zaustavio moskovski CSKA.

Činjenicu da je Beograd košarkaški velegrad potvrđuje i činjenica da srpska prestonica ima čak četiri kluba koji su kroz istoriji nastupili u polufinalu najboljeg evropskog takmičenja. Beogradski Radnički sa Crvenog krsta igrao je 1974. godine polufinale Kupa šampiona, ali je tada u dvomeču bolji bio italijanski Ignis iz Varezea. Tim Slobodana „Pive“ Ivkovića slavio je u revanšu, ali nedovoljnom razlikom da bi elimisao tada aktuelnog šampiona Evrope.

Nikola Novaković (@nikolanvkvc)

Sponzor specijala Evroliga 22-23 – www.soccerbet.rs

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare