
Tviter profil “Basket Data Scouting” (u prevodu skauting košarkaških podataka), bavi se, između ostalog, Evroligom kroz prizmu brojki i proračuna. Ovog puta na radaru su se našle ekipe koje se bore za plej-of elitnog evropskog takmičenja, među kojima su i srpski predstavnici.
Evroligu pratite u direktnim prenosima ekskluzivno na kanalima Sport kluba, SBB mreži i EON platformi.
Na osnovu matematičkih predviđanja, za svaki od konkurenata za doigravanje određen je postotak verovatnoće za plasman među najboljih osam. Koju su metodologiju koristili?
Do kraja regularnog toka Evrolige ostalo je još pet kola, što znači da je u igri još 17 biliona kombinacija. U obzir su uzeti svi mogući taj-brejkeri, odnosno kriterijumi koji određuju redosed ukoliko dve ili više ekipa budu imale isti skor posle 34 runde.
Iz očiglednih razloga, analizičari su simulaciju provukli kroz jedan milion slučajeva i na osnovu toga izračunali ko ima kolike šanse za preostala tri mesta.
Dosad su mesto u plej-ofu obezbedile ekipe Olimpijakosa, Real Madrida, Barselone, Monaka i Fenerbahčea.
Od preostalih ekipa najviše šanse “Basket Data Scouting” daje beogradskom Partizanu! Tim Željka Obradovića u ovoj simulaciji ima 90,76% šanse da se plasira u doigravanje, iako u poslednjih pet kola igra protiv četiri najbolje plasirana tima Evrolige. Impresivno je što Partizan ima 70% šanse da se i bez dodatnih kriterijuma plasira u plej-of.
UPDATE! Thread🧵 about the probability of each @EuroLeague team to reach a playoff spot w/o tiebreaks and to reach the 8th place wins. We can't explor every combination (over 17 trillions!) so we made 1 ml simulations to estimate it. (1/3)#EuroLeague #EveryGameMatters #Devotion pic.twitter.com/58080ziuHw
— Basket Data Scouting (@data_basket) March 23, 2023
Sledeći je Makabi iz Tel Aviva. Izraelci imaju 89,43% šanse za doigravanje (68% bez dodatnih kriterijuma). Potom slede Baskonija (64% sa i 34% bez taj-brejkera), Žalgiris (63% sa i 35,12% bez taj-brejkera).
Posle toga na listi su sa prilično malim šansama Valensija i i Anadolu Efes, dok teoretske šanse još imaju i dva italijanska predstavnika – Armani i Virtus.
Zanimljivo je da sićušne šanse ima i praktično već prežaljeni Bajern – 0,03%.
Srpski šampion Crvena zvezda ne može da stigne do 18 pobeda, ali postoji 1,5% šanse da sa 17 trijumfa, u slučaju svih pobeda do kraja sezone, stigne do plej-ofa. Jasno je da je šansa isključivo teoretska, ali ni teoretske šanse više nemaju Panatinaikos, Alba i Asvel.
Pravila u vezi sa redosledom na tabeli
Ako dva ili više timova na kraju sezone imaju jednak broj pobeda, sledeći kriterijumi se koriste kako bi se ustanovio redosled na tabeli:
1. Najbolji međusobni skor kada govorimo o svim timovima sa izjednačenim brojem pobedama.
Ako dva tima imaju jednak broj pobeda, prednost ima onaj ko je ostvario dve pobede u sezoni u međusobnim okršajima. Ako je svaki od timova trijumfovao jednom, onda se bolje plasirani odlučuje putem koš-razlike.
Ako su, na primer, tri tima ostvarila skor 18-16, pravi se mini-tabela od baš ta tri tima i onaj najuspešniji u toj mini-ligi dobija najvišu poziciju. Isti mehanizam upotrebljava se i kada isti broj pobeda imaju četiri ili, eventualno, pet timova.
2. Ukoliko tri tima ili više njih završe sezonu sa istim brojem pobeda, a imaju jednak broj pobeda u međusobnim susretima, onda je naredni kriterijum koš-razlika u međusobnim duelima.
Recimo da tri tima imaju skor 18-16 na kraju sezone, a u međusobnim susretima svaki od njih ima po tri pobede i tri poraza. U tom slučaju se redosled postavlja po tome ko ima najbolju koš-razliku u čitavoj toj „mini-tabeli“.
3. Ukoliko se kojim slučajem dogodi da u tzv. „krugu“ dva tima ili više njih imaju identičan ukupni skor, identičan međusobni skor i identičnu koš-razliku, onda na snagu stupa treći kriterijum.
Očigledno je da je šansa da do ovakvog scenarija dođe mikroskopska, ali Evroliga ima spremno rešenje i za bizarne slučajeve poput ovog. Ako bi se baš sve odigralo na taj malo verovatan način, onda bi redosled na tabeli određivala ukupna koš-razlika tokom čitavog trajanja Evrolige.
4. Dolazimo u domen potpune fantastike. Ukoliko bi i posle trećeg kriterijuma timovi nekim šokantnim spletom okolnosti bili izjednačeni, onda odlučuje ukupni broj poena koje je jedan tim postigao tokom sezone.
5. U sferi smo paranormalnog, ali Evroliga je osmislila i peti kriterijum za tzv. „taj-brejker“. U ovom slučaju računa se zbir proseka datih i zbir proseka primljenih poena, na osnovu koga se rangiraju evroligaške ekipe. Prosečan ljubitelj Evrolige ne bi trebalo da brine o poslednja tri kriterijuma, ali zanimljivo je videti do kojih su detalja išli organizatori EL.
Sponzor specijala Evroliga 22-23 – www.soccerbet.rs

Komentari (8)
Vidi sve komentare