Zašto se malo rekorda sruši tokom Zimskih olimpijskih igara?

Milano Kortina 2026
Mattia Ozbot/Getty Images

Nekoliko je razloga zašto tokom Zimskih olimpijskih igara nismo svedoci toliko svetskih rekorda kao što je slučaj tokom letnjih.

Jedan od glavnih svakako je činjenica da borilišta na zimskim Igrama nisu identična u veličini i izgledu tokom godina, prenosi BBC. Tokom godina, staze su drugačije dizajnirane u zavisnosti od domaćina najveće svetske planetarne smotre. I baš ta razlika je glavni razlog zašto je teško porediti rezultate na Igrama.

Pročitajte još

Najbolji primer je alpsko skijanje – staza u spustu u Bormiju je duga 3.442 metra, dok je pre četiri godine u Pekingu dužina iznosila 3.152 metra. Slična situacija je i u snoubordu, nordijskom skijanju…

Naravno, postoje izuzeci, a među sportovima na kojima možemo da vidimo rekode izdvaja se brzo klizanje jer su distance identične na svakom izdanju Zimskih olimpijskih igara, a staze su gotovo iste. Zbog toga se u svim disciplinama računaju zvanični olimpijski i svetski rekordi.

Tako je Norvežanin Sander Ajtrem postavio novi olimpijski rekord na 5.000 metara, isto kao Holanđanka Juta Lerdam. Olimpijski rekord viđen je i u B finalu štafeti na kratkoj stazi.

U ostalim sportovima o medaljama odlučuju sudije, na osnovu veština i izvođenja trikova. Međutim, od Zimskih olimpijskih igara 2018. godine u Pjongčangu sistem bodovanja Međunarodne klizačke unije se koristi za olimpijske rekorde. Amerikanac Nejtan Čen tako drži rekord u pojedinačnoj konkurenciji, pošto je osvojio najviše bodova u kratkom i slobodnom programu, kao i kombinovano.

Sportisti u big eru u akrobatskom skijanju i snoubordu mogu da osvoje najviše 100 bodova, na osnovu nekoliko kategorija – težine, izvršenja, amplitude i doskoka, uz dodatne bodove za izvođenje trikova koji unapređuju sport.

Zimske olimpijske igre u Milanu i Torinu traju do 22. februara.

Bonus video

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!