Možete vi to, momci!

Skener 11. nov 202011:52 > 12:04
Privatna arhiva

Elitni fudbaleri imaju poseban mozak: mogu da procesuiraju vizuelne informacije brzinom svetlosti, registruju skoro sva dešavanja oko njih i imaju sposobnost da anticipiraju šta će se desiti u narednih nekoliko sekundi na terenu.

Privatna arhiva

Analizu za Sport klub ekskluzivno je uradio Aleksandar Rogić, asistent u stručnom štabu Radomira Antića na SP 2010. i bivši trener estonske Levadije i poljske Arke

Sva naučna istraživanja jasno dokazuju da elitni igrači imaju superiorne kongitivne sposobnosti u odnosu na amatere. Holanđaninu Johanu Krojfu, možda najuticajnijoj figuri u fudbalskoj istoriji, nisu bila potrebna naučna istraživanja. Zahvaljujući genijalnosti, ogolio je igru i pogodio suštinu:

“Fudbal se igra na velikom terenu, ali razlika između pravilnog i pogrešnog, nalazi se u manje od pet metara. “

Brzina je standard moderne igre. A nje nema, bez strategije na terenu, bez vrhunske tehnike, brzog donošenja odluka, ili brzog trčanja.

Fudbal ima zakonitosti. Uz njihovu analizu, pokušaćemo da dođemo do odgovora koliko smo blizu, ili daleko, od pobede u “najvažnijem meču u poslednjih 20 godina”, kako ga najavljuju sportski novinari.

Sudar različitih stilova

Specifičnost svakog tima ogleda se u stilu igre i njegovoj implementaciji. Kada imamo dva takva tima, veću verovatnoću da pobedi ima onaj koji uspe da nametne željeni stil i provede meč u “poznatim” fudbalskim situacijama.

Protiv Škotske to neće biti slučaj – timovi će na različit način pokušati da dođu do povoljnog rezultata. U takvoj situaciji, implementacija postaje ključan faktor. Pored prioritetnih faza igre i sve druge dobijaju na važnosti. Jednostavno, traži se kompletna igra.

Škoti će nam prepustiti posed lopte, kao što je bio slučaj u njihovim utakmicama sa Izraelom, Češkom i Slovačkom. Igraju u sistemu 3-4-1-2 ili 3-4-2-1, rasporedom igrača formiraju kompaktan blok, pre svega, kroz centralne delove terena.Želeće da usmere naše napade na bočne delove terena, pripremajući presing situacije na boku.

Printscreen

Mnogo horizontalnih i pasova unazad naše reprezentacije, omogućiće Škotima izlazak u visoki presing. To prilično uspešno izvode, forsirajući duge lopte protivnika od golmana ili odbrambenih igraca, koje tri visoka defanzivca Škotske osvajaju sa velikim uspehom. Takve situacije nam mogu zadati veliki problem, jer rasporedom u visokom presingu, više igrača čeka lopte koje njihovi defanzivci u vazdušnim duelima osvajaju.  Ako i nekad moramo da tražimo dugom loptom Mitrovića, ili eventualno Sergeja, neka to bude na strani, nikako po centralnim delovima. Kada je ovaj detalj u pitanju, uvek se setim utakmice sa Francuskom u kvalifikacijama za SP 2010. Imali smo Baneta Ivanovića na desnom beku, a Ivana Obradovića na levom. I golman Francuske je sve duge lopte poslao u Banetovu zonu, a on je jednu takvu direktno glavom vratio njihovoj odbrani iza ledja, za penal nad Nikolom Žigićem. Ostali su iza nas u grupi.

Važnost osvajanja međuprostora

Moramo naći način za osvajanje međuprostora, ne samo bočnih koridora. Ostvarićemo to dobrim držanjem pozicija ofanzivnih igraca u svih pet fudbalskih koridora po širini, ali je veliki zadatak pred našim centralnim bekovima i zadnjim veznim igračima. Kvalitet horizontalnih pasova, uglovi među sobom, usmereni prijemi ka unapred i pravovremeno prepoznat delić vremena i slobodnog prostora za vertikalan pas. Upravo, pas koji poništava efikasnost škotske faze odbrane sa nizom od 290 minuta bez primljenog gola.  Od Izraela smo mogli da naučimo kako je ići težim putem.

Slika ispod opisuje sve što su naučnici dokazali, a Krojf video golim okom. Sekunda je delila zadnjeg veznog Izraela, Natha, od sjajne distribucije lopte u međuzonu, do lošeg i sporog poseda ka boku. Dodavanje saigrača na njegovu stajnu nogu, predug for lopti, koji zahteva dva koraka do novog kontakta. Prošla je sekunda, prazan prostor je ispario.

Printscreen

Milenković, Mitrović, Kolarov, Veljković, Gudelj, Maksimović, Milivojević, Lukić… imamo resurse za kvalitetnu distribuciju pasova od nazad. Moraju da preuzmu tu vrstu odgovornosti na sebe. Možda nisu bili predmet testiranja, ali čim igraju u Italiji, Nemačkoj, Španiji, Engleskoj,  imaju tehničke, kognitivne i karakterne osobine da iznesu taj zahtev.

Moć tih zona je da odatle možemo da napadnemo prostor iza leđa, ne baš brzih i okretnih centralnih defanzivaca.Galaher, Considigne, Mektominej striktno markiraju napadače i osvajaju duele u zonama ispred sebe, dobro brane centaršuteve, ali se najslabije snalaze kada se napadne prostor iza njihovih ledja. Filip Đuričić je to sjajno radio prethodnih utakmica i moramo nadoknaditi njegovo odsustvo. Tadićeve lopte traže kretanja u proctor, dolazak igrača iz drugog plana.

Centaršutevi mogu biti oružje. Mitrović, Milinković-Savić, Jović, Vlahović, Despotović… svi odlično reaguju na bočne lopte. Mektominej najslabije brani prostor iza sebe, verovatno i zbog toga jer u Mančester junajtedu igra na drugoj poziciji.Centaršutevi ne smeju da budu jedino oružje protiv Škota. Mnogo teže rešavaju lopte po zemlji, nego u vazduhu. Mnogo teže brane igrače u prostoru, nego u mestu.

Printscreen

Ovakva organizacija Škota u niskoj zoni zahteva i igru “1 na 1”. Tadić u Ligi nacija ima 70 odsto uspešnih driblinga u napadačkoj trećini. I Kostić, Lazović, Gaćinovic, Radonjić, Katai imaju taj kvalitet. Tu je šansa – opteretiti rivala brzim kartonima, poljuljati samopouzdanje, udaljiti skroz od našeg gola i paziti na igru iza lopte.

Šta smeraju Škoti

Kako ce nas Škoti napasti?  Jednostavno. Direktno. Kad idu iz zone u zonu, nisu opasni. Kad preskaču zone – itekako. Najopasnije lopte salje Mektominej. Pritisak na njega u organizaciji, pola je odrađenog posla.  Drugi deo je kontrola udaljenih prostora od lopte. Najdalje tačke.

Dajks, Froser, MekDžin. Nemaju kvalitet Halanda, ali ih je trojica na uskom prostoru. Razvuku protivničke linije, pa osvajaju druge lopte.

Printscreen

Koriste veliki broj centaršuteva iz svih pozicija. Robertson pokriva levu stranu, kao fudbaler najvećeg nivoa u škotskom timu. Najopasniji na tim loptama je Dajks. Transfer u KPR i golovi u reprezentaciji, upravo nakon centaršuteva, protiv Češke i Slovačke, podigli su Dajksu samopouzdanje. A, napadač naoružan samopouzdanjem uvek uliva strah.

Standardne situacije – bazičan sastojak fudbala

I na kraju – faze igre koje su od Škotske napravili ozbiljan tim. Male, običnom gledaocu nevidljive.  Reakcije na izgubljenu i borba za svaku “ničiju” loptu, posle koje se napada nesređena odbrana protivnika, obično bude presudan tas na strani pobednika. Sve najvažnije u fudbalu se desi u osam sekundi, od kada izgubite, ili osvojite loptu. Na ovim sitnicama, ne smemo da padnemo.

Zadnji vezni MekGregor i Džek, uzdanice Seltika i Rendžersa, skupljaju mnogo lopti, kvare igru rivala, prave taktičke prekršaje.

Prekidi igre? Robertsonove brze lopte posle kornera. Dominantni skakači u zonama sredine I druge stative. Svaki drugi udarac na gol protivnika nakon kornera, slobodnog udarca, auta… Organizovan je tim ova Škotska. I tim je.

Povezano

Prevaga mentaliteta

Čak 42 odsto golova u fudbalu pada u poslednjih 15 minuta prvog i drugog poluvremena. Tada će pojedini “rezervisti” biti na terenu – Prijović nas je odveo na Mondijal u Rusiji 2018. To je vreme kada se rešava meč, čuveno “Fergi tajm”, najvećeg škotskog trenera ikad. Tada mentalitet dolazi do izražaja, podrazumeva istrajnost u onome što hoćeš, koncentraciju i fokus na male detalje, preuzimanje odgovornosti. Podrazumeva prkos umoru, ali i lidere, koji očekuju greške saigrača i mogu da ih isprave. Koji su najbolji, kad je najbitnije.

Jer ovo je sudar talenta protiv organizacije. I pobediće talenat, ako bude organizovan. Možete vi to momci, pripada vam taj EURO. Pripada i selektoru Ljubiši Tumbakoviću, da kruniše odličnu trenersku karijeru.

Novinari mogu biti u pravu da nas očekuje “najveći meč u poslednjih 20 godina” . Ali samo pod uslovom ako rezultat, kakav god bio, probudi svest da konačno moramo napraviti strategiju razvoja fudbala, koja ce nam kreirati naš fudbalski indentitet i dati odgovore na pitanje – Ko smo mi? Kako želimo da igramo fudbal? Šta je srpski fudbaler budućnosti? Kojim principima ga učiti i kojom metodikom trenirati?Kakav je profil trenera koji će sa njim raditi? Koje će lige igrati? I na kraju, na kojoj i u kakvoj infrastrukturi?