
Ne ulazi se na mala vrata u kancelariju generalnog sekretara Košarkaškog saveza Srbije. I da je tako nešto poželeo, Mići Radanoviću (45) bi teško pošlo za rukom zbog visine. Šalu na stranu, da bi mnogi prestali da se pitaju ko, kako, zašto na izuzetno važnoj i osetljivoj funkciji, za početak, dobar deo života je pod ili pored obruča, kao igrač, trener, profesor fizičke kulture, klupski i gradski funkcioner.
Novosadski kadar i stanovnik, koji se jedino nije rodio u „srpskoj Atini“, s obzirom na rodno mesto u švajcarskom Bilahu. Sredinom novembra se preselio u beogradsku Sazonovu 83, kada je konačno kompletirano novo rukovodstvo KSS. Od tada, kao da se sklanja od medijske eksponiranosti, oprezno i elegantno, čini se, dok ne bude svoj na svome. Bez iskustva nije, naprotiv.
Kakav je osećaj na najvišoj poziciji u Vašoj sportskoj karijeri, da li se sve desilo iznenađujuće brzo?
„Ovo je veoma ozbiljna funkcija na koju sam došao posle mnogo godina u košarci. Ne bih rekao da je to bilo iznenađenje, da ne zvučim neskromno, prvo je čast, zadovoljstvo i ogromna odgovornost. Pokušaću da radim najbolje što mogu, posvećeno, kakav sam imao odnos i na prethodnim poslovima. Generalni sekretar krovne organizacije jeste nešto novo za mene, ali nije bilo lako ni bezbrižno, ni kada sam bio direktor KK Vojvodine u tada nepopularnoj finansijskoj situaciji, pa smo za tri godine izašli na put. Trudiću se da budem maksimalan, da idem u pravom smeru. Olakšavajuća stvar je kada za predsednika i prvog saradnika imate jednog Nebojšu Čovića, čoveka sa ogromnim iskustvom u košarci, ali i neverovatnim entuzijazmom i nakon toliko godina. Mesto na kome se nalazim je od velike važnosti za funkcionisanje krovne organizacije, u koju država mnogo ulaže, kao nikada ranije,“ započinje gen-sek prvi razgovor za medije, ne samo za Sport klub.
Iako su nacionalnom savezu, reprezentativne kategorije primarna preokupacija, kroz organizaciju se prelama kompletna košarkaška problematika, domaća i međunarodna, klupski i ligaški odnosi, u najkraćem, egzistencija i život jedne trofejne sportske grane.
Ni Zvezda, ni Partizan, već Srbija
„I na novom radnom mestu su me dočekali sa pitanjem – za koga navijam. Uglavnom sa neskrivenom aluzijom da ću odgovoriti, Zvezda ili Partizan. Onda ih razočaram, sve uz osmeh i odgovor, za „lale“. Kao da je to važno. Navijam za Srbiju i da jednog dana, većina provotimaca večitih budu domaći igrači. Mislim da je to želja svih nas koji „samo“ volimo košarku.“
„Kod nas ne može bez priče o Partizanu i Crvenoj zvezdi, a može i obrnutim redosledom. Večiti jesu nacionalni brend, predstavljaju godinama zemlju u najjačem klupskom takmičenju. Savez ih maksimalno ponosno podržava i sarađuje. Ali, sad ne govorim sa pozicije nekog ko nije stanovnik glavnog grada, već principijelno. Ovaj sport se ne igra samo u Beogradu, mnogi igrači večitih rivala su se formirali u nekim drugim (manjim) sredinama, a karijeru nastavili da grade u crveno ili crno-belim dresovima. I to je normalan sled, da se u određenom trenutku pojačavaju najtrofejniji domaći klubovi, jer će tako biti jači i nacionalni tim. Ali, ne počinje i ne završava se sve na Malom Kalemegdanu ili Humskoj, iako se odlično zna koliko oni znače srpskoj košarci.“
Možda bi Radanovićev odnos prema ličnim mogućnostima, ili izbor profesionalne vokacije, pomogli nekim novim klincima kada se nađu na raskršću, sport ili škola.
Sport klubov Novogodišnji paketić
„Morate da budete iskreni prema sebi, pa sam se u jednom trenutku zapitao da li košarku toliko volim da bih od toga mogao da živim, ili da se posvetim studiranju, knjizi. Igrao sam za mlađe kategorije KK Vojvodine, pa seniore novosadskog Radničkog. U neka teža vremena, kao što je bilo krajem devedesetih, trenirali smo, igrali utakmice, putovali po Srbiji, ali na totalno amaterskoj osnovi u bukvalnom smislu reči. Pa, nisi toliko dobar, kažem sebi, bolje se posveti obrazovanju.“
Sagovornik Sport kluba je završio Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja, Univerziteta u Novom Sadu, sa diplomskom desetkom zonskog presinga (2-2-1).

„Pre dvadesetak godina, osnovao sam KK Star, jedan od najjačih (privatnih) klubova za razvoj mlađih kategorija. Ima nekoliko polaznika, ne bih pominjao imena, koji su napravili ili su na odličnom putu ka ozbiljnim karijerama. Star je prošle sezone, iako mlađi, igrao Drugu ligu Srbije. Iz sadašnje perspektive, mnogo mi znači iskustvo sa mesta predsednika Sportskog saveza Novog Sada. Tada sam se upoznao i sa problemima ostalih sportova, ne samo košarke. Naravno, da mi koristi i rad na konsolidaciji Vojvodine, koja je postala više nego stabilan i kvalitetan kolektiv, organizaciono i takmičarski.“
Koliko koštaju „repke“
Pre više od decenije, nacionalni Savez je godišnje trošio oko dva miliona evra na reprezentativne pripreme i takmičenja muških i ženskih selekcija. I tada, kao i predstojećeg leta, po desetak, uglavnom, evropskih šampionata. Koliko će sredstava morati da prikupi KSS u ovu svrhu?
„To je dobro pitanje, ali ne mogu da vam odgorovim pre kraja januara ili u februaru. Finansijski projekat je u fazi izrade,“ kaže Radanović.
U poslednje vreme, prvo Andreas Zaglis, generalni sekretar FIBA, pa Horhe Garbahosa, predsednik FIBA Evropa, nagoveštavaju formiranje kontinentalnog klupskog takmičenja u saradnji sa NBA u skorijoj budućnosti.
„FIBA i menadžment najjače lige sveta imaju odranije ugovor o saradnji. Ovo što pominjete, ne bih mogao konkretnije da komentarišem ili iznosim stav, jer nemam ništa više od puke informacije, koje su notirane u medijima. Ne bi bilo umesno da se kao glavni operativac KSS bavim nagađanjima.“
Nije li Vaša pozicija delikatna i u senci odnosa FIBA – Evroliga odnosno kako obezbediti da Savez ne bude na vetrometini prepucavanja?

„Mi smo Savez jedne, brojčano male, ali i te kako trofejne zemlje u ovom sportu. KSS je pod ingerencijom FIBA. Poštujemo Svetsku organizaciju i funkcionišemo u skladu sa propisima. Problem na relaciji sa Evroligom, pa i oko poklopanja klupskih i reprezentativnih termina duže traje, toliko da su se nacionalni savezi adaptirali u nadi pronalaženja rešenja. Možda je manjim nacionalnim organizacijama teže, jer nemaju takmičarski kontinuitet i rezultate. Postoji najava da će FIBA i Evroliga uskoro sesti za sto i pokušati da pronađu najbolje rešenje za košarku ne samo na ovim prostorima, već generalno. KSS će podržati svaku vrstu dogovora koja je u interesu košarke, a ukoliko bude bilo potrebe, uzećemo i aktivno učešće u pronalaženju konstruktivnog rešenje, koje će, kako sam već pomenuo, biti u interesu sporta. Neki koraci su već i napravljeni, a posredstvom kontakata koje imamo u FIBA i Evroligi, ali biće vremena da se razgovara i o tome.“
Radanović je na mestu generalnog sekretara KSS nasledio Zlatka Bolića sa kojim je „Kuća košarke“ mnogo pre isteka ugovora raskinula saradnju.
Dugo se dešava sve veći odliv mladih, srpskih i evropskih igrača u Ameriku, manje, više u NBA, koliko u NCAA, u koledž timove, gde od skora može lepo i da se zarađuje. Takav trend, lagano ali sigurno vodi ka oseci kvaliteta u svim takmičenjima Starog kontinenta.
Palčevi za evropsku titulu
„Svim gledaocima i čitaocima portala Sport kluba, svim ljudima dobre volje, puno zdravlja i ljubavi u Novoj 2025. godini. Isto važi i za srpske reprezentativce, kojima mi koji svim srcem za njih navijamo, držimo palčeve za evropsku titulu. Puno uspeha i sve najbolje i svim ostalim reprezentativnim selekcijama.“
„To nije problem samo KSS i Evrope, širi se i po ostalim kontinentima.Veoma je nezgodno da se spreči ili uspori, jer NCAA nije pod ingerencijom Svetske krovne organizacije. A školovanje, koje se plaća, izvesno je, magnet. Kao Savez bi trebalo da preuzmemo neku vrstu kontrole takvih igrača, a time se već bavi Nenad Krstić, potpredsednik za mušku košarku. Stalni kontakti, razgovori, da ih ne izgubimo sa radara, to nam kao Savezu jedino preostaje. Ne vidim efikasniji način za borbu sa takvom situacijom.“
Mićo Radanović kaže da nije nimalo originalan po životno-profesionalnom geslu: rad, red i disciplina. Lagano ulazi u „šarenu“ materiju gen-seka, ne sklanja se od predstavnika medija i, može da bude opasno dobar „birokrata“.
Bonus video
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare