LEGENDE SPORTA: Čovek koji je umalo prodao sve – Bjern Borg

Davis Cup 26. jul 20142:02 > 2:08

Bjern Borg je imao samo četiri godine kada je njegov otac
pobedio na nekakvom takmičenju u ping pongu i kao nagradu dobio teniski reket.
Tada je počela ljubav koja nikada nije ni prestala.

Bjern Rune Borg je rođen 6. juna 1956. u Sedertaljeu, gradu
gde je prva i poslednja sportska razonoda hokej na ledu. Ali, ovaj čovek je oduvek
bio predodređen da bi krši zakone i da menja istoriju. Postao je profesionalac
sa 14 godina. Sa nepunih 16 godina, 1972. debitovao je za Dejvis kup
reprezentaciju Švedske i pobedio. Nešto kasnije te godine, osvojio je juniorski
Vimbldon. To je bio samo početak jedne od najbizarnijih teniskih priča.

Sa sedamnaest godina osvojio je prvu ATP titulu u Rimu.
Nekoliko turnira nakon toga, postao je najmlađi šampion Rolan Garosa. Taj
rekord su kasnije oborili Mac Vilander i Majkl Čeng. Godine 1975. Borg je
odbranio titulu u Parizu počistivši sa terena Giljerma Viljasa. Stigao je i do
finala Vimbldona, ali ga je zaustavio veteran Artur Eš, koji ga je ponovo
savladao i na Mastersu u Dalasu.

Sa 20 godina i jednim danom, preslišao je Ilijea Nastasea i
postao najmlađi šampion u istoriji Vimbldona. Taj rekord sada drži Boris Beker.
Naredne 1977. odbranio je titulu u Londonu u teškom meču protiv Džimija
Konorsa. Između 1978 i 1980. bio je na vrhuncu karijere. Osvajao je uzastopno i
Rolan Garos i Vimbldon te tri godine i to je rekord koji verovatno niko nikada
neće ponoviti. Pored toga, stasit, mišićav, skandinavski hladan i odmeren, duge
plave kose, bio je i opšti miljenik žena. Navodno, njegovo srce ima samo 35-38
otkucaja u minutu što mu je dozvoljavalo da i bez preteranog treninga i bez
propuštanja žurki uvek bude u najboljoj mogućoj kondiciji.

Ali, ono po čemu će uvek ostati upamćen su dueli sa Džonom
Mekenroom, najvećim brbljivcem u istoriji tenisa. Potpuno različitih karaktera
i stilova igre, njihovo rivalstvo je unelo ljubav prema tenisu u domove širom
sveta, kao što su Leri Bird i Medžik Džonson proslavili košarku. Skoro svaki
njihov megdan je bio dramatičan i odigran u maksimalnom broju setova. Ipak,
izdvaja se finale Vimbldona 1980. On gubi od Amerikanca taj-brejk četvrtog seta
sa 18-16. Ali, u petom setu osvaja trinaest uzastopnih poena na servis i nekako
pobeđuje. Ipak, njegov imidž je već bio uklesan u kamen. Bjern Borg je prva rok
zvezda u svetu tenisa, a uz to je i prvi koji je prešao cifru od milion dolara
u zaradama.

Na Ju Es Openu 1981. igrao je poslednje Grend Slem finale i
ponovo ga izgubio, ponovo od Mekenroa. Otišao je u tenisku penziju sa 11 Gren
Slem titula, pomenutim rekordima u Parizu i Londonu, uz seriju od 33 pobede u
Dejvis Kupu. On je prvi čovek koji je uveo snažan stil igre sa osnovne linije,
a do perfekcije je doveo dvoručni bekend, koji je tada bio prava retkost. U
suštini, njegov stil igre je preteča onoga što danas primenjuje većina
tenisera. Otišao je u penziju sa samo 26 godina jer mu je nedostajalo motiva.
Ali, nije otišao sa naslovnih strana tabloida.

Probao je sa povratkom 1991. godine. Ponovo je pustio kosu i
igrao sa drvenim reketom iako su se već pojavili grafitni. Nije dobio nijedan
meč i onda je definitivno odustao. U sedam različitih navrata je bio svetski
broj jedan. Ukupno je osvojio 77 ATP titula u singlu i još četiri u dublu. 1987.
primljen je u Kuću slavnih u Njuportu, a 2006. dobio je nagradu za životno delo
koju mu je dodelio niko drugi do Boris Beker. Sada ga možete sa vremena na
vreme videti na ATP turu šampiona i to sa kratkom kosom i grafitnim reketima.

Privatni život Bjerna Borga je bio pravi pakao. Propali
brakovi i loše investicije dovele su ga do toga da umalo proda dva trofeja i
dva reketa sa kojima je osvojio Vimbldon na jednoj aukciji u Londonu. Ipak,
Andre Agasi i Džimi Konors su nekako uspeli da ga nagovore da to ne uradi. Ono
malo novca što mu je ostalo uložio je u kompaniju muškog donjeg veša i sada je
sve u redu, njegov brend je drugi samo iza Kelvina Klajna u Švedsku. Tako je
Bjorn Borg preživeo za jedan život isto koliko deset ili dvaedset nas
„običnih smrtnika“ i verovatno nije još gotov. Bio je i na vrhu i na
dnu, a za sve to vreme, sa njim je uvek bio tatin reket…

Author: Branislav Jocić