Voljom žreba u prvom kolu Evropskog prvenstva u Beogradu su izbegnuti susreti selekcija iz TOP 7 (Španija, Srbija, Hrvatska, Mađarska, Italija, Crna Gora i Grčka). Za rivale su imali daleko slabije a medju neravnopravan duel bi mogao da se tretira meč Rumunija - Slovačka 16:8.
I, šta smo videli ? Susret Srbije i Holandije je neočekivano završen nerešeno 13:13 u regularnom delu a u preostalih sedam mečeva razlika izmedju pobednika i poraženih je bila 91 pogodak ili plus 13 po susretu.
Podsetimo, Španci su slavili sa plusom od 25 golova razlike, Hrvatska sa 16, Grčka sa 14, Italija sa 11, Crna Gora sa devet, Madjarska i Rumunija sa osam pogodaka viška. Ogromna je to razlika, pa bi komentar prvog kola bio da su svi favoriti, osim Srbije, imali „slobodan“ dan koji su iskoristili da nameste nišanske sprave pred daleko važnije duele.
NAJPOPULARNIJE NA PORTALU
Milošević stigao, navijači se bune: Besmisleno, uništavate klub!
Evo kad će Novak prvi put izaći pred publiku u Melburnu
Kataloncima El Klasiko u Džedi: Barsa osvojila Superkup Španije
Šampionat održan u Budimpešti 2014. je bio poslednji koji se igrao po starom sistemu – dve grupe sa šest timova, ukupno 12 učesnika. Četiri godine kasnije, januarsko prvenstvo u Beogradu je održano sa 16 reprezentacija podeljenih u četiri grupe.
Svoje mesto su dobile reprezentacije drugorazrednog kvaliteta poput Malte, Turske, Gruzije i Slovačke. Uz ekipa iz TOP 7, u Areni su igrali još: Rumunija, Holandija, Francuska, Rusija i Nemačka. Treba znati da je prvo neuspešno širenje bilo posle Strazbura 1987 na kojem je učestvovalo osam ekipa. Dve godine kasnije u Nemačkoj i potom u Atini 1991. je učestvovalo čak 16 ekipa . Posle toga je je usledilo smanjenje liste učesnika na 12 timova.
Cilj je širenja je bio u pokušaju da se vaterpolo razvije u što većem broju zemalja. Danas se sa setom konstatuje da su neke ekipe poput Rumunije, Rusije, Nemačke pa i Holandije imale lepu prošlost ali godinama ne mogu da izadju iz senke najboljih timova. Tu se pojavljuje Francuska ali sa retkim uspesima.
Tako je i na klupskoj sceni. Dominiraju timovi iz TOP 7, sastavi iz Nemačke, Rumunije i Gruzije su drugorazrednog kvaliteta. Gledajući rezultate mladjih selekcija, slika je potpuno ista. I kako je za pravljenje vaterpolo selekcije vredne pažnje potrebno mnogo vremena pitanje je da li će se konkurencija u vrhu ikad promeniti.
Pamte se prvenstva sa samo osam reprezentacija kada je postojalo i izjednačeno „B“ prvenstvo Evrope. Bilo je to u periodu od 1974. do 1987. Recimo, spisak učesnika iz 1987 je bio sledeći: SR Nemačka, Madjarska, Bugarska, Jugoslavija, SSSR, Italija, Rumunija i Španija.
Takva prvenstva su bila održavana ligaški, po principu svako sa svakim. Mali broj utakmica je bio sa unapred poznatim pobednikom. Igralo se vrhunski, tribine isu bile dobro popunjene, interesovanje veliko.
Zanimljivo je podsetiti da su na 36 prvenstava 14 zemalja je osvajalo odličja. Danas blizu vrha nisu Rusi (pojaviće se na sledećem prvenstvu) sa koji su zajedno sa SSSR-om osvojili 11 medalja, Nemci osam, Holandija četiri, Švedska i Belgija sa tri, Francuska i Austrija sa jednom. Pogadjate, ostatak je znaku TOP 7.
Da li će se nastaviti sa ovakvim sistemom u kojem je svaka četvrta utakmica visokog kvaliteta, da li će slabe ekipe imati interes da i dalje budu „džakovi za udaranje“ ostaje da se vidi.
Uzgred iz TOP 7 samo Mađarska ne igra na Mediteranskim igrama. Mediteranci ako nadju interes mogu svoje takmičenje da učine izuzetno kvalitetnim pa možda i uz poziv Madjarima da budu gosti. To su ideje, za sada bez pokrića, ali ko zna. Prilika je već ovog leta.
Bonus video
Superliga Srbije
Bundesliga
Premier League
Champions League
Europa League
Conference League
Euroleague
ABA liga
Srbija KLS
NBA
Eurocup
Eurobasket 2025
US Open
Australian Open
Roland Garros
Wimbledon
ATP
Masters 1000
Formula 1
MotoGP
WRC














Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare